Leskovačka čaršija decenijama živi od sećanja na zlatno doba „Srpskog Mančestera“. Oronule kulise velelepnih palata, iz razdoblja između dva velika rata, i dalje uverljivo svedoče da se tu nekada ozbiljno radilo, evropski gradilo, a retki su baš udobno živeli.
![Veliki ljudi velikog vremena](/images/2018/07/05/7.11_thumbnail.jpg)
Među poznatijim i viđenijim građanima Leskovca, a u zlatnom dobu između dva svetska rata, najbrojniji, oni koji su činili okosnicu uspešnog perioda, bili su industrijalci, trgovci i zanatlije. Oni su zaslužni što je Leskovac krajem 19. i početkom 20. veka, a pogotovu između 1918. i 1941. godine, po industrijskoj i finansijskoj snazi, postao drugi grad u Srbiji, odmah iza Beograda, a po brzini razvoja i prvi grad u Srbiji.
![Politički život u Leskovcu 1918–1941.](/images/2018/07/05/10.11_thumbnail.jpg)
U novoj jugoslovenskoj državnoj zajednici, Kraljevini SHS, Leskovac je, kao varoško naselje, ostao administrativni centar Leskovačkog sreza koji je pripadao Vranjskom okrugu i sa 13.721 stanovnikom (6.839 muškaraca i 6.882 žene) u 2.898 domova, prema popisu iz 1921, bio je dvanaesta varoš po veličini u granicama ondašnje Srbije.
![Leskovac, grad po poslednjoj modi](/images/2018/07/05/11.11_thumbnail.jpg)
Evropsku modu u Leskovcu su donosili trgovci na povratku sa svojih poslovnih putovanja, đaci i studenti školovani u jugoslovenskoj prestonici ili u nekom od gradova zapadne i srednje Evrope. Stranice modnih revijalnih časopisa, kao su „Žena i svet“ i „Ilustrovane novine“ donosile su nove modne trendove.